Zanimljivosti

14.3.2008. – Lokomotive i nogomet

7. rujna 2015.
/ / /
Comments Closed

Povodom predstojećeg nogometnog prvenstva, u Austriji su se pojavile lokomotive prigodnog bojanja koje su uz to još i slikane u odgovarajućim parovima naše skupine :-).

Fotografije su nastale na “paradi” u Villachu, u četvrtak 13.3. a napravio ih je našeg prijatelja Edmund iz kluba u Klagenfurtu (http://www.carinzia.net). (BR)

Read More

18.11.2012. – Sanacija željezničkog mosta preko Save

7. rujna 2015.
/ / /
Comments Closed

SANACIJA ŽELJEZNIČKOG MOSTA U ZAGREBU ŽITNJAK – MIČEVEC
Kad se u Zagrebu spomene željeznički most preko Save odmah se pomisli na “zeleni” nizvodno od Savske ceste, jer je taj blizu oka posjetitelja Save, a ujedno je i prvi. Za onaj drugi – nizvodni kod Jakuševec / Mićevca znaju željezničari i ljudi koji okolo žive, te poneki putnik koji je vlakom preko tog mosta prošao. Taj drugi most nastao je nakon izgradnje ranžirnog kolodvora kako bi se glavni kolodvor te “zeleni” most rasteretili od teretnih vlakova.
Gradnja mosta počela je 1962. godine kada je tvrtka “Tehnogradnje” iz Maribora krenula u izgradnju stupova u inundaciji te dva u koritu rijeke Save, a završila sve 1964. godine. Čeličnu konstrukciju dvokolosječnog mosta izradila je tvrtka “Đuro Đaković” iz Slavonskog Broda, a most je dovršen 1968. godine. Služio je prometu teretnih ali i drugih vlakova sve do 2009. godine 30. ožujka u noći.
Teretni vlak sa 22 vagona krenuo je sa ranžirnog kolodvora prema Sesvetama i kad je lokomotiva bila oko sredine mosta vlakovođa je uočio da je desni stup u koritu rijeke počeo tonuti a most se kriviti. Što je dalje bilo nije tema ovog članka jer je sve na sreću završilo bez ljudskih pa i materijalnih žrtava. Vagoni i lokomotiva su uklonjeni a teretni promet je opet vraćen na “zeleni” most. Most kod Mićevca je ostao čekajući sanaciju. Nagnuti stup je sajlama donekle osiguran da se spriječi kompletno urušenje njega ali i mosta, a HŽ je trebao odlučiti što i kako dalje!
Do popuštanja stupa u rijeci došlo je budući Sava još dosta brza pa ispire vlastito dno koje više ne nasipava jer nema vučenog nanosa. To je situacija nakon izgradnje hidroelektrana uzvodno te brojnih brana (Krško, Toplana Zagreb i dr.). Osim toga iz riječnog se korita nemilice nizvodno vadio šljunak, to je pospješilo odnošenje dna ispod i oko mosta.
Mjerenjima visinskim, snimanjem korita rijeke na lokaciji mosta te brzine iste, kao i uvidom u stanje metalnih dijelova mosta došlo se do zaključka da se od moguća tri rješenja usvoji treće. Prvo je bilo izgradnja posve novog većeg i jačeg mosta na istoj ili drugoj lokaciji. Drugo je bilo zamjena srednjeg dijela konstrukcije (greda sa dva prepusta uz sanaciju stupa) ali sve na postojećoj lokaciji. Treće rješenje bilo je sanacija nagnutog stupa (izgradnja novog na istom mjestu), te popravak savinutog mosta izravnavanjem te zamjenom dijelova koji su pretrpjeli deformacije i zamor materijala. Odabrano je treće rješenje kao najbrže pa u vremenu recesije i najjeftinije.
Radovi na sanaciji započeli su 02. kolovoza 2010. i potrajali su, jer je hirovita Sava u međuvremenu doživjela 100-godišnji vodostaj te odnesla dio opreme i ugrozila i plovni ponton i dizalicu duge ruke , te onemogućila rad na neko vrijeme. Nakon sanacije novonastale štete radilo se u dvije smjene ali veoma oprezno te nitko na sreću nije nastradao. O detaljima sanacije temelja stupova, te uklanjanju nagnutog stupa pisano je u više brojeva časopisa “ŽELJEZNIČR” te “GRAĐEVINAR” br. 63 od 2011., pa to nećemo ponavljati. Recimo samo da je dno rijeke bilo 5 metara podlokano te je izgrađen novi prošireni temelj za nagnuti stup, a staro tijelo stupa je rezano posebnim pilama i odnošeno na obalu jer miniranje koje bi bilo brže i jednostavnije pa i jeftinije nije bilo sigurno da detonacije i potresi ne ugroze postojeće stanje.
Nakon što je stabiliziran nagnuti stup a obložen i onaj drugi u rijeci, podignuta je hidrauličnim dizalicama konstrukcija mosta te grijanjem uspješno izravnata. Izrezani su zgužvani dijelovi glavnih nosača te zamijenjeni novima, kao i dijelovi poprečnih nosača. Čitava čelična konstrukcija mosta je zaštićena antikorozionim premazom, a onda postavljeni pragovi, nosači gornjeg voda te i sam vod. Iz korita rijeke izvađene su željezne potpore pomoćnih stupova, obalni dio ojačan betonom i kamenim nabačajem te uklonjeno sve nepotrebno kako bi se moglo pristupiti mjerenjima te probnom opterećenju.
N kraju je izvršeno statično te i pokretno opterećenje mosta lokomotivama, prateći pri tome slijeganja te rad novopostavljenih valjkastih ležajeva na glavama stupova. Kada je utvrđeno da su sva ponašanja u granicama dozvoljenih veličina, most je predan na ponovno korištenje HŽ-u koncem prosinca 2011., te je time “zeleni” most rasterećen od teretnog prometa kao i glavni zagrebački kolodvor.
Slike u prilogu snimane su kroz čitavo vrijeme sanacije te prikazuju razne faze napredovanja radova, od havarije do puštanja u ponovni rad. Vremenski se snimci nastavljaju te se dobiva vizualni slijed, što do sad nije u javnosti nigdje prikazano, te ljubitelji željeznica imaju priliku vidjeti sinkronizirani rad i u vodi i na obali i u zraku. Što je najvažnije, sve su to izvele domaće tvrtke i domaći ljudi uključivo i ronioce iz Pule koji su pod nabujalom i mutnom Savom uklanjali metalne potpore iz korita rijeke te oko stupova (metalnu oplatu i dr.).
Zagreb 04.10.2012.
Radoslav Karleuša “penzić” (Mag.ing.aedif.)
osnivač Kluba željezničkih modelara Zagreb, članstvu Kluba i prijateljima

« 1 od 2 »

Read More
Copyright © 2019 KZMZ. Designed by zagreb235.